Prema projekciji Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, prosječna plata isplaćena u prošlom mjesecu na području Federacije, pokriva tek 40 posto sindikalne potrošačke korpe. Prema izračunu Saveza sindikata Rеpublike Srpske, prosječna plata u ovom entitetu za srpanj pokrivala je oko 55 posto sindikalne potrošačke korpe. Radnici u oba bh. entiteta najveći dio plaće potroše za prehranu.

Mizerije od plaća i mirovina

Kadrovi snimljeni na centralnoj gradskoj pijaci u Tuzli svjedoče o skromnoj ponudi i još slabijoj posjećenosti. Sve je ovo, naravno, posljedica teške godine za poljoprivrednike koju je obilježila dugotrajna suša, a građani su pod ogromnim pritiskom kako preživjeti s tako malim plaćama i mirovinama. Prosječna plaća u Federaciji BiH od 1351 KM pokriva tek 40% od sindikalne potrošačke korpe od 3 380 KM, a s minimalcem se ne može podmiriti ni 20% te potrošačke korpe.

Nikom nije lako pogotovo sad u ovom periodu kad svjet sprema za školu djecu, i za zimu, o zimnici i ne sanjaju, rijetko, rijetko koji. Prva ja je neću praviti, jer mi je skupo, iskreno rečeno, nešto malo, vrlo malo ali slabo, kazao je za BHRT Mirsada Imamović, trgovac na tuzlanskoj Velikoj pijaci.

Prema izračunu Saveza sindikata RS potrošaka korpa u ovom entitetu je 2 600 KM, a procječna plata 1 416 KM s kojom se podmiruje tek 55% te korpe. Za ekonomiste, ove razlike u izračunu potrošačke korpe u entitetima su nelogične, jer je riječ o jedinstvenom ekonomskom prostoru. Ekonomista Damir Bećirović dovodi u pitanje metodologiju izrade potrošačke korpe navodeći da je ona nema međunarodnu verifikaciju. On ne negira činjenicu da bh obitelj s prosječnom plaćom teško može preživjeti i da se, uglavnom, sve svodi na prehrambene potrebe, a to ostavlja teške posljedice po društvo koje se najbolje vide kroz masovni odlazak građana u inozemstvo.

-Iako vrlo često se navodi da ekonomski razlozi nisu primarni, oni spadaju svakako na vrh liste razloga zašto ljudi odlaze u inostranstvo.Dakle, danas mladi ljudi u ovoj državi mogu priuštiti život, nemamo mi gladnih i toliko beskućnika, ali nikakvo investiranje, znači stanovanje, investiranje u odmor i nešto drugo ne mogu priuštiti i odlaze, kazao je dr. Damir Bećirović, ekonomist sa IPI akademije iz Tuzle.

Stalna poniženja

Ovako dugotrajan ekonomski pritisak na građane Bosne i Hercegovine odražava se porazno i na socijalne apsekte društva. U borbi za prežive svaki mjesec građani se osjećaju bezvoljno i poniženo.

Jako utiče na psihu čovjeka, na njegovu socijalizaciju u društvu. Čovjek, običan bosansko-hercegovački, kad je otiš'o na ručak, penzioner da li može počastiti sa porcijom ćevapa, a to su osnovne potrebe koje ljudima potrebne da se druže, da maju interakciju sa drugim ljudimam kazala je Smiljana Vovna, sociolog iz Tuzle.

Upravo zbog borbe za puko preživljavanje, dok se istovremeno stvara sve veće socijalno raslojavanje u društvu, i dok političke elite žive u nekom svom odvojenom svijetu, bosanskohercegovački građani su sve manje spremni na socijalni bunt, a mladi ljudi jedini izlaz vide u odlasku iz države.