Iako je BiH ove godine usvojila Zakon o sprečavanju sukoba interesa, osim te mjere pravni i institucionalni okvir za borbu protiv korupcije se značajno pogoršao, navedeno je u najnovijem izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za BiH. Pogoršanje koje se desilo u odnosu na prošlo izvješće, kako kažu, dovelo je do značajnih problema poput nepostojanja sadržajnog i temeljnog funkcionalnog okvira za deklariranje imovine i sukoba interesa na nivou oba entiteta.

OECD je zabrinut i zbog Zakona o kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj, za koji ističu da dodatno ugrožava slobodu izražavanja i slobodu medija. Kada je u pitanju korupcija, ističu da je BiH na vrhu liste u regiji. 'BiH dosljedno bilježi viši nivo percepcije korupcije u odnosu na šest zapadnobalkanskih ekonomija. Skor BiH na listi kontrolnih indikatora o korupciji Svjetske banke pogoršao se sa -0,61 2018. godine na -0,68 2022. godine', kažu oni i dodaju da je implementacija postojećih antikorupcijskih politika veoma niska.

'Najsvježije izvješće, koji je iz 2020., na implementaciji državne strategije i Akcionog plana pokazuje da je implementirano 48 posto mjera, 43 posto djelomično implementirano, a devet posto neimplementirano', istakli su. Dodaju da BiH ima agenciju koja se bavi prevencijom korupcije, ali da su njene izravne nadležnosti slabe. Posebno je poražavajuće, kako ističu, što je BiH na dnu liste među zapadnobalkanskim zemljama u pogledu digitalizacije, poljoprivrede, obrazovanja i politike u turizmu.