Dana 9. svibnja, u prijepodnevnim satima, održan je prvi u nizu sastanaka kojim je službeno započeo znanstveni dio simpozija povjesničara koji se održava  od 8. do 10. svibnja, u prostoru Franjevačkog samostan u Kraljevoj Sutjesci.

Domaćin simpozija je Franjevački samostan u Kraljevoj Sutjesci pod vodstvom gvardijana fra Bone Tomića, predvodi ga uvaženi prof. dr. Mihael Ursinus – sveučilišni profesor, osmanolog, emeritus povijesti i orijentalnih jezika, a medijski pokrovitelj ovog prestižnog događaja je Franjevački medijski centar Svjetlo riječi.

Učesnici simpozija su renomirani turkolozi, islamolozi i osmanolozi koji će, svaki svojom ekspertizom, doprinijeti istraživanju dugočuvanih osmanskih dokumenata arhiviranih u ovom samostanu. S ovim ciljem, u Kraljevoj Sutjesci trenutno borave: prof. Elias Kolovos (Atena), prof. Claudia Roemer (Beč), prof. Rhoads Murphey (New York / Birmingham), prof. Rossitsa Gradeva (Sofija), prof. Timo Blocksdorf (Tübingen), prof. Fazileta Hafizović (Sarajevo) i akademik Nenad Moačanin (Zagreb). U fokusu njihovog istraživanja bit će osmanske fetve očuvane u samostanskom arhivu koje predstavljaju važne dokumente, a do sada nedovoljno vrednovane za rasvjetljavanje mnogih aspekata franjevačkoga i katoličkoga postojanja pod sultanima. 

„Imamo namjeru predstaviti prijevode dijela ovih dokumenata i pokazati dokle smo stigli s istraživanjem i to u obliku priručnika koji će čitateljima dati priliku  da sa sigurnošću znaju točne datume i sadržaj svakog dokumenta. To će biti prva ikada monografija posvećena jednom samostanu koja je potpuno zasnovana na osmanskim spisima koji se u tom samostanu čuvaju” – rekao je prof. Ursinus.

Završni događaj simpozija bit će predstavljanje knjige „Osmanske isprave sutješkog samostana” autora prof. dr. Michaela Ursinusa i magistre Ane Papić koje će se održati u subotu, 10. svibnja 2025. s početkom u 18 sati u samostanskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci. Svi zainteresirani su dobrodošli na ovo predstavljanje knjige koje će, uz prisustvo autora i gostiju simpozija, biti jedinstvena prilika za razgovor o tematici kojom se knjiga i simpozij bave i to u ambijentu samostana čiji zidovi nisu samo čuvari povijesnih dokumenata već i svjedoci i sudionici sadržaja tih stoljetnih spisa.

Trodnevni simpozij će za njegove učesnike biti intezivan proces proučavanja već ispisane povijesti naših naroda, a za sve ostale i čitavu Bosnu i Hercegovinu mjesto novih istraživanja koja će rezultirati ispisivanjem onoga što će buduće generacije iščitavati kao dio svog identiteta i kao dio svoje povijesti. 

Važnost ovog događaja, fra Bono, gvardijan samostana, je opisao ovim riječima: „Gostujući znanstvenici će istražiti jedan dio iz bogate biblioteke osmanskih dokumenata koje mi posjedujemo u samostanu. Osvijetlit će malo tu povijest što je od velike važnosti jer vidimo da je sve podložno zaboravu, a oni će nas na taj način podsjetiti tko smo, što smo, odakle dolazimo i zašto je važno čuvati svoje korijene. Franjevački samostani su to činili u prošlosti, a mi ovime samo nastavljamo u tom pravcu.“