Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International (TI) u BiH, drži osobito poražavajućim to što se, kada se pogleda statistike institucija koje bi trebale reagirati na korupciju, sve veći broj građana obraća upravo toj nevladinoj organizaciji, što pokazuje da veliki broj građana ne vjeruje institucijama. 

- U posljednjem se razdoblju bilježi pogoršanje situacije kada govorimo o temeljenim pravima ljudi. Jedan od velikih problema je što se građani plaše prijaviti korupciju. Mi imamo neusklađene zakone kada je to u pitanju, iako je to jedan od prioriteta na europskom putu. I građani se gube u svemu tome, ne znaju gdje im je omogućena zaštita. S druge strane, tu je i veliko nepovjerenje građana jer misle da institucije neće uraditi ništa te da će oni trpjeti posljedice prijavljivanja korupcije, pojasnila je. 

Govoreći o rasprostranjenosti korupcije, Korajlić kaže da je jako teško mjeriti gdje je ona najzastupljenija jer je prisutna svuda. 

- Ono što se dešava na najvišoj razini, dakle ta razina političke korupcije, utječe na sve ostale sektore jer politika ima utjecaj na sve segmente našeg društva. Građani se najviše suočavaju s korupcijom u zdravstvu i policiji, gdje ju vide svojim očima. S jedne strane se suočavao sa nedostacima zakonskog okvira, a s druge imamo neefikasan sustav procesuiranja slučajeva. Nema pozitivnih trendova u broju procesuiranih slučajeva, osobito onih visoke korupcije, pojašnjava, nadalje, izvršna direktorica TI u BiH, koja je ukazala i da se ide na usvajanje određenih zakona pod pritiskom EU-a, bez da se osigura da oni budu provedivi i da ispunjavaju sve standarde te osiguraju kvalitetnu osnovu za sprječavanje korupcije. 

Govoreći o sprječavanju sukoba interesa, Korajlić napominje da su neki predmet pokrenuti, ali se i tu suočavamo sa sporošću i blokadom rada institucija koje bi trebale utvrđivati sukob interesa. 

Upozorila je i da je nadležno Povjerenstvo pod političkom kontrolom jer ga čine članovi Parlamenta i predstavnici Agencije BiH za prevenciju korupcije. Ujedno je upozorila da se u Federaciji BiH zakon ne primjenjuje od 2013., izuzev u Sarajevskoj županiji gdje se, pak, zakon odnosi samo na županijske dužnosnike. U RS-u je značajan broj predmeta gdje povjerenstvo vrlo usko tumači propise i upravo se tu vidi koliko je važno imati adekvatan zakonski okvir i neovisne institucije koje će to provoditi, zaključuje Korajlić.