Studija pod nazivom 'Prekomjerna smrtnost od svih uzroka prema dobi i spolu tokom pandemije Covid-19 u Federaciji BiH, BiH: 2020.-2022.' objavljena je u stručnom časopisu Influenza and Other Respiratory Viruses, a analizira podatke o smrtnosti od svih uzroka u razdoblju 2020.-2022. godine u Federaciji BiH. Studija ukazuje na stvarni utjecaj pandemije Covid-19, sugerirajući da je smrtnost bila znatno veća od službeno prijavljenih smrtnih slučajeva oboljelih od Covid-19, uključujući i smrtnost među mlađom i odraslom populacijom. 

Provela ju je grupa domaćih i međunarodnih stručnjaka iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Federalnog zavoda za statistiku, Svjetske zdravstvene organizacije te EuroMOMO centra pri Statens Serum Institutu u Danskoj. Procijenjeno je da je u trogodišnjem razdoblju zabilježeno oko 12.000 prekomjernih smrtnih slučajeva, gotovo 20% više od očekivane razine smrtnosti. 

Potrebno jačati sustav nadzora i pripravnosti

- Najizraženija prekomjerna smrtnost zabilježena je 2021. godine, kad se SARS-CoV-2 varijanta Delta brzo širila. U tom razdoblju, broj smrtnih slučajeva bio je za više od 30% veći od očekivanog. Prekomjerna smrtnost bila je najviša među osobama starosti od 45 do 74 godine te znatno veća među muškarcima. Suprotno tomu, kod djece mlađe od 15 godina nije zabilježena prekomjerna smrtnost, nalaz je iz Studije. 

Specijalni predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u BiH dr. Erwin Cooreman kaže da rezultati ove Studije naglašavaju dubok utjecaj Covid-19 na javno zdravlje u BiH te ukazuju na potrebu jačanja sustava nadzora i pripravnosti. Studija poziva na detaljnu analizu izravnih i neizravnih učinaka zaraženosti Covid-19 na smrtnost kako bi se oblikovalo buduće zdravstvene politike i osiguralo bolje upravljanje resursima u odgovoru na buduće pandemije i zdravstvene krize. 

- Jačanje sustava registracije i uspostava pouzdanog nadzora nad smrtnošću od svih uzroka ključni su koraci za bolje praćenje budućih pandemija i javnozdravstvenih događaja, ukazuje dr. Šeila Cilović-Lagarija, glavna autorica Studije, u kojoj je ukazano na značaj pravodobnih i široko dostupnih javnozdravstvenih mjera, uključujući cijepljenje, u smanjenju broja smrtnih slučajeva koje se moglo spriječiti. Autori studije su Šeila Cilović-Lagarija, Johanna Thea Mølgaard Rantzau, Siniša Skočibušić, Sanjin Musa, Armin Sprečo, Amna Isaković, Mirza Palo, Faris Dizdar, Hidajeta Čolović, Veronica Ivey Sawin, Jens Nielsen i Pernille Jorgensen a analizu je sufinancirala EU.