Ekonomska nesigurnost, naročito u kontekstu stalnih poskupljenja i smanjenog standarda, pokreće niz psiholoških mehanizama koji mogu imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje pojedinaca i cijelog društva, ističu iz Centra za psihološku podršku "Sensus".

"Trenutna situacija u BiH nije samo financijski izazov, ona oblikuje i način na koji ljudi percipiraju budućnost, donose odluke i međusobno komuniciraju. Ovo nije samo osobni problem pojedinca nego društvena kriza mentalnog zdravlja kojoj se moramo ozbiljno posvetiti. Nepredvidljivost ekonomskih uvjeta izaziva kronični stres, stanje u kojem je organizam stalno u režimu 'borbe ili bijega', a kada je mozak neprestano izložen nesigurnosti (hoće li biti dovoljno novca za osnovne potrebe, hoće li poskupjeti hrana, kako platiti račune), dolazi do povećane proizvodnje kortizola, hormona stresa, što dugoročno može dovesti do anksioznih poremećaja, depresije, iscrpljenosti i socijalne izolacije", priopćeno je iz Sensusa.

Također, navode kako mnogi građani trenutno prolaze kroz fenomen "naučene bespomoćnosti", gdje ponavljani neuspjesi u pokušaju poboljšanja svoje situacije, vode do odustajanja, osjećaja da nikakva akcija više nema smisla, te da je ovo stanje izuzetno opasno, jer vodi u apatiju i pasivnost.

Pored individualnog stresa, ekonomska nesigurnost produbljuje konflikte u obiteljima, smanjuje kapacitet za empatiju i povećava rizik od socijalnog povlačenja.

"Kad ljudi osjećaju financijski pritisak, često dolazi do napetosti u međuljudskim odnosima, što dodatno narušava mentalno zdravlje i slabi društvenu povezanost. U vremenima krize, ključni faktor očuvanja mentalnog zdravlja je osjećaj zajedništva i kolektivne odgovornosti. Psihološka istraživanja pokazuju da aktivno sudjelovanje u zajedničkim akcijama vraća ljudima osjećaj kontrole i moći da mijenjaju stvari. Kada pojedinac osjeti da nije sam u borbi, smanjuje se osjećaj izolacije, a raste otpornost na stres", stoji u priopćenju.