Ženama i djevojkama tokom pandemije bio je smanjen pristup uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja, jer je sistem bio ograničen. Međutim, one su snosile veći dio tereta pandemije i svoje zdravlje nisu stavljale na prvo mjesto.

Kazala je to program menadžerica Instituta za populaciju i razvoj Tijana Medvedec Hodžić na prezentaciji rezultata istraživanja o uticaju pandemije COVID-19 na seksualno i reproduktivno zdravlje djevojaka i žena od 18 do 49 godina u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja je u okviru stručne diskusije održana danas.

- Ženama je bio smanjen pristup uslugama, ali to nisu vidjele kao prioritet – istakla je.

Medvedec Hodžić je naglasila da su istraživanjem identificirane ključne prepreke u pristupu uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja u vrijeme pandemije COVID na osnovu kojih su i formulisane preporuke za osiguranje boljeg pristupa zdravstvenim uslugama za djevojke i žene u FBiH u zdravstveno kriznim situacijama, uključujući COVID-19.

Poručila je da je potrebno ubrzati održavanje kampanja koje će osigurati ženama redovne preglede, kako se situacija ne bi dodatno zakomplicirala. 

Pojasnila je da je istraživanje obuhvatilo 1.516 ispitanica sa područja Sarajevskog i Bosansko-podrinjskog kantona Goražde.

Dodala je da će u okviru stručne diskusije predstavnici relevantnih javnozdravstvenih ustanova i drugih ustanova koji se bave zaštitom zdravlja djevojaka i žena razgovarati o načinima primjene predloženih preporuka u svrhu zaštite zdravlja žena, prevencije razvoja oboljenja te osiguranja kontinuiranih usluga u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena u FBiH.

Istraživačica i metodologinja istraživanja Aida Pilav je pojasnila da je istraživanje napravljeno s namjerom da doktori u javnim ustanovama usmjere djelovanje i da daju smjernice kako bi razvili potrebne strategije.

Direktor Javne ustanove Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva KS Enis Hasanović kazao je da nisu zadovoljni koliko često su žene u vrijeme pandemije išle na ginekološke preglede.

Kao jedan od glavnih zaključaka istraživanja je, dodao je, da usluge iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja trebaju biti prioritet u bilo kojim situacijama, a samim tim i u pandemiji.

Stručna diskusija je dio projekta ,,Unaprjeđenje usluga seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena u kriznim javnozdravstvenim situacijama - COVID 19 na području FBIH" koji se provodio u dva kantona FBiH, a koji je podržao Gender centar Federacije BiH u okviru Programa FIGAP II.