Europska centralna banka (ECB) trebala bi pažljivo kontrolirati poskupljenja u sektorima diskrecijske potrošnje, poput turizma. Ovo bi spriječilo negativne posljedice po radnike koji spadaju među najranjivije skupine u društvu, upozorili su stručnjaci.

ECB cilja stopu inflacije u eurozoni od dva posto. Otklanjajući prijedloge da se okrene temeljnoj inflaciji i pokazateljima koji uključuju stavke poput troškova stanovanja, uz obrazloženje da bi mogli stvoriti konfuziju.

Ciljanje ukupne stope inflacije šteti radnicima s niskim primanjima. Dovodi do lošijeg ishoda za društvo u cjelini, tvrde autori dokumenta pripremljenog za Forum ECB-a o centralnom bankarstvu. Forum će idući tjedan biti održan u Sintri u Portugalu.

Njihov prijedlog polazi od pretpostavke da podizanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... smanjuje diskrecijsku potrošnju znatno više no što je potrebno. Ovo znači i slabiju potražnju za radnom snagom.

„Ti sektori zapošljavaju veći udio radnika s niskim primanjima koji jedva sklapaju kraj s krajem. Njihova je potrošnja jako osjetljiva na fluktuacije u dohotku”, navodi se u dokumentu.

To znači da će kućanstva s vremenom manje trošiti i na robu i usluge koji su im nužni.

Ciljajući rast cijena u segmentu diskrecijske potrošnje centralna banka potaknula bi kućanstva da je smanjuju postupno. Ovo bi pak ublažilo negativne posljedice po zapošljavanje radnika u tim sektorima koji jedva sklapaju kraj s krajem, tvrdi se u dokumentu.

Takva monetarna politika bila bi možda fleksibilnija, ali “stabiliziranje” inflacije u segmentu diskrecijske potrošnje omogućilo bi gospodarstvu da se učinkovitije približi potencijalu rasta, zaključuju autori, piše financa.