Centralna banka Bosne i Hercegovine procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u tekućoj godini na 2,4 posto. Ovo je niže za 0,2 postotna poena u odnosu na projekciju iz travnja, te inflacija od 1,8 posto. Što je za 0,8 postotnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz četvrtog mjeseca.

Korekcija ekonomske aktivnosti napravljena je na osnovu očekivanja o njenom usporavanju u posljednjem kvartalu usljed efekata poplava. Inflacije dijelom zbog službeno objavljenih podatka do rujna, koji ukazuju na stagnaciju cijena u dijelu režijskih troškova. Usprkos povećanjima cijena električne energije, te godišnjem padu cijena u odjeljku prijevoza.

“Očekujemo kako će efekti poplava biti izraženi na potencijalni bruto domaći proizvod BDP. Posljedice će premašiti trenutne financijske gubitke u direktno pogođenim područjima”, navode iz Centralne banke BiH. Dodaju da zbog poplava očekuju rast cijena transporta, koji će se odraziti i na cijene prehrambenih proizvoda.

Procjena kretanja realnog BDP-a za narednu godinu iznosi 2,6 posto, a za 2026. godinu 2,8 posto.

“Iako se osobna potrošnja znatno usporava uslijed demografskih promjena, koje znatno smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak. U srednjem roku je glavni pokretač ekonomskog rasta. Očekujemo da će osobna potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava”, ističu iz Centralne banke BiH.

Iz Banke navode da se najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuje od administrativnih troškova. Odnosno osnovne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prevoza.

Dalja poskupljenja električne energije i prijevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i robe široke potrošnje, uslijed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više.

Iz Banke dodaju da će projekcije svakako biti podložne revizijama. Naravno, kako budu pristizali zvanični statistički podaci visokih frekvencija, koji se za listopad očekuju tek od druge polovine prosinca.