Bosna i Hercegovina ostaje neto izvoznik električne energije i u 2024. godini, ali uz jasan pad domaće proizvodnje i snažan rast uvoza, što otkriva sve veću ranjivost energetskog sektora zemlje.

Prema podacima Nezavisnog operatora sistema BiH (NOSBiH), Agencije za statistiku BiH i europskih energetskih izvora, energetska bilanca za 2024. godinu pokazuje značajne promjene u odnosu na prethodnu:

Proizvodnja u padu, potrošnja stabilna
Ukupna proizvodnja električne energije iznosila je 14,3 TWh, što je 8% manje nego 2023. godine (15,5 TWh).
Struktura proizvodnje u 2024.:

Termoelektrane: 8,4 TWh (stabilno)
Hidroelektrane: 4,7 TWh (pad od 25%)
Obnovljivi izvori (vjetar, solar, ostalo): 1,2 TWh
Domaća potrošnja ostala je stabilna na 11,3 TWh.

Izvoz i dalje jak – 8,4 TWh struje van granica
BiH je izvezla 8,4 TWh električne energije (rast od 8%).
Vrijednost izvoza: oko 640 milijuna KM, pri prosječnoj cijeni od 185 € po MWh.
Najveći kupci: Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Mađarska.

Uvoz bilježi rast od 57%
BiH je uvezla 5,9 TWh električne energije – što je 57% više nego lani.
Trošak uvoza: 312,6 milijuna KM (+44%).

Razlozi:

Pad proizvodnje iz hidroelektrana
Pojačana potrošnja u zimskim mjesecima
Iako se više izvozilo, nagli rast uvoza smanjio je neto izvoz na 2,5 TWh, što je pad od 36% u odnosu na 2023.
Financijska dobit od neto izvoza: oko 485 milijuna KM (pad od 42%), piše Forbes.

Energetski sektor BiH pod pritiskom
Bosna i Hercegovina i dalje ostvaruje pozitivnu energetsku bilancu, ali:

Hidroproizvodnja je ozbiljno pogođena lošim hidrološkim uvjetima
Rast uvoza naglašava ovisnost od inozemstva
Cijene na tržištima fluktuiraju, s vrhuncem preko 300 €/MWh u siječnju i veljači

Hitno je potrebna diversifikacija izvora – više ulaganja u solar i vjetar, modernizacija mreže i razvoj skladištenja energije, piše financa.