Iz Bosne i Hercegovine je tijekom prvog tromjesečja izvezeno 847 kilograma meda vrijednosti 46.168 KM. S druge strane je uvezen 149.731 kilogram vrijednosti oko 1,27 milijun KM. Vrijednost izvoza meda iz BiH u prvom kvartalu bila je skoro 10 puta veća nego u istom razdoblju prošle godine, pojašnjavaju iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

I izvoz je količinski veći skoro 10 puta, jer je za tri mjeseca prošle godine izvezeno svega 86 kilograma meda. Vrijednost uvoza prirodnog meda u prvom tromjesečju iznosio je 1.273.903 KM. Ovo je manje za 7,72 posto nego u istom periodu lani. U prvom tromjesečju je uvezeno 44.860 kilograma meda manje u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom za prva tri mjeseca iznosila je 3,62 posto, a u istom periodu prošle godine godine 0,34 posto. Med se iz BiH u prvom kvartalu najviše izvozio u Katar i to u vrijednosti od 36.432 KM. Slijedi Turska 2.228 KM, NJemačka 1.029 KM ie Švicarska 1.009 KM. Med se najviše uvozio iz Hrvatske u vrijednosti od 770.284 KM, zatim iz Srbije 268.923 KM, te Turske 234.401 KM.

Problem krivotvorenja meda
Med se u prvom kvartalu prošle godine najviše izvozio u Ujedinjene Arapske Emirate i to u vrijednosti od 1.361 KM. Slijedi izvou u Tursku 1.089 KM, Austriju 761 KM i NJemačku 428 KM. Najviše se uvozio iz Hrvatske u vrijednosti od 832.805 KM, Turske 375.145 KM i Srbije 172.554 KM.

“Sve češći problem sa kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jeste krivotvorenje meda. Ovaj problem nije samo prisutan u našoj zemlji nego i na tržištu regiona, ali i EU”, dodaju iz Vanjskotrgovinske komore.

Napominju da se o ovom problemu raspravljalo i na okruglom stolu o kontroli kvaliteta meda na tržištu BiH. Raspravljalo se i o važećoj zakonskoj regulativi, a prisustvovali su, osim pčelara i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti.

Iz Komore navode da nesavjesni subjekti, radi sticanja ekonomske dobiti, sve češće koriste različite tehnike, tehnologije i supstituente, kako bi imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist.

Ide se do tih granica da je ponekad i pored primjene odgovarajućih suvremenih ispitnih metoda teško otkriti da li se riječ o krivotvorenom medu.

“Krivotvorenje meda, takođe, se može povezati i sa neodgovarajućim deklarisanjem vrste i porijekla meda. Ovo se da primijetiti u mnogim analizama, a što je svakako jedna vrsta obmane konzumenata”, ističu iz Vanjskotrgovinske komore.

Iz Komore podsjećaju da kontrolu i nadzor prometa meda preko granice BiH sprovodi granična veterinarska inspekcija. Za službeno uzorkovanje u objektima odobrenim za izvoz, kao i za sprovođenje nadzora, nadležan je Ured za veterinarstvo BiH, piše Financa.