Znatno veća plaća za isti posao, ali i nezadovoljstvo ekonomskom i političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, glavni su motivi mladima koji odlaze na sezonski rad izvan zemlje.

Najveća destinacija za sezonski rad za mlade je Hrvatska, koja i ove godine potražuje skoro 70.000 sezonskih radnika u turizmu. Kao i protekle tri godine, 21-godišnji Matija iz Banjaluke priprema se da još jedno ljeto provede u Istri, gdje će raditi kao konobar, piše Radio Slobodna Europa.

On tvrdi da u BiH ne može naći stabilno zaposlenje s adekvatnom plaćom, odnosno da domaći poslodavci ne žele ponuditi bolje uvjete rada.

-Ljudi ovdje rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram raditi i dodatno. Plaća je tri puta veća na moru gdje konobarišem nego da sam ovdje ostao, kaže on za RSE.

Najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj tokom prošle godine bili su državljani BiH, njih nešto više od 38.000, među kojima je oko 3.700 sezonskih radnika.

Bosna i Hercegovina nema zaključen sporazum sa Hrvatskom o zapošljavanju radnika, pa radnici, sezonci, odlaze uglavnom samostalno, dogovarajući se direktno s poslodavcima.

Banjolučanin Matija pronašao je posao putem oglasa i jedan telefonski razgovor s vlasnikom ugostiteljskog objekta bio je dovoljan za dogovor.

-U početku me bilo strah, nisam vjerovao u tu zaradu što su obećavali. Dio od onoga što zaradim šaljem obitelji da im pomognem, a namjeravam sebi i da kupim pošten auto, kaže on.

Planira u Hrvatskoj pokušati pronaći stalno zaposlenje jer tvrdi da u BiH ne vidi perspektivu.

-Ovdje je situacija takva, da sve i da želim, nemam uvjete da zasnujem svoju obitelj. Plaće su niske, sve ide preko neke veze, jednostavno nisam dobio priliku da ovdje ostanem da budem sretan, kaže on.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku ove godine iznosila je 1.448 eura, dok je u BiH iznosila oko 784 eura, pokazuju statistički podaci.

Plaće, smještaj, obroci...

Nekoliko mladih, koji idu raditi na hrvatskom primorju, u razgovoru za RSE ističu da tamo u ugostiteljstvu mogu zaraditi 2.000 eura i više mjesečno, dok u BiH mogu zaraditi maksimalno 750 eura.

Kažu i da će, uglavnom, raditi kao recepcionari, pomoćni radnici u kuhinji, konobari i čistači. Na radno ljeto u Hrvatskoj priprema se i 21. godišnji Jovan iz Banjaluke zbog, kako kaže, bolje plaće i radnog okruženja.

Pronašao je posao recepcionara i očekuje mjesečnu plaću od oko 2.000 eura.

-Kod nas u tom sektoru nije moguće zaraditi te pare. Ovdje mogu mjesečno dobiti do 1.200 maraka. Idem da zaradim novac kako bih imao za studije u inozemstvu, konkretno u Sloveniji, kaže on te ističe da ga na odlazak dodatno motivira loša politička situacija.

Mnoštvo oglasa za sezonske poslove u Hrvatskoj nude agencije, a desetine ih poslodavci svakodnevno objavljuju i na društvenim mrežama. U njima uz plaće, koje su veće od onih u BiH, poslodavci često obećavaju osigurane radne dozvole, smještaj i dnevne obroke za radnike.

Tako je u jednom od oglasa, koji je objavljen u jednoj od Facebook grupa o sezonskim poslovima u Hrvatskoj, za posao čišćenja objekta na otoku Viru navedena plaća od oko 1.500 eura. Uz smještaj, poslodavac je naveo da su osigurani i dnevni obroci za radnike.

Odgovornost na poslodavcima

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera Federacije BiH, kaže za RSE da dio krivice za gubitak radnika, tokom ljetne sezone, snose i poslodavci.

-Prije nego počne sezona trebali bi sjesti s radnicima i pokušati s njima dogovoriti posebne uvjete kako bi ih zadržali. Da im daju stimulacije ta tri- četiri mjeseca jer im se to više isplati nego dovoditi nove. Dok ih obučiš prođe sezona, kaže on.

Upozorava i da su oglasi za rad izvan BiH često nerealni te da radnike nerijetko dočekaju lošiji uvjeti od onih koji su im obećani.

-I ovdje kvalitetan kuhar zarađuje 4.000 maraka. Ne možete početnika toliko platiti. U kuhinji svi primaju više od 1.000 eura. I vani više nisu plaće kao nekad, a ima i izrabljivanja da se radi bukvalno 24 sata, kaže Hadžić.

Kako kaže, zbog odlaska radnika poslodavci u BiH su primorani angažirati radnike iz azijskih zemalja, poput Nepala. Istovremeno, na evidencijama za nezaposlene u BiH u travnju je bilo više od 320.700 osoba, pokazuju podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

'Radnici žele ostati u BiH'

Goran Kurtinović, iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske "Horeca" kaže za RSE da je gubitak radnika tokom ljetne sezone uobičajena pojava u proteklih 15-ak godina. Kako kaže, najviše odlaze pomoćni radnici i oni bez adekvatnog iskustva.

-Uspijevamo zadržati iskusne radnike imamo mogućnosti da ih bolje plaćamo. Oni recimo odu dvije-tri sezone da zakrpe rupe u budžetu, ali im je draže da nađu posao u svom mjestu. No, radnike bez iskustva ne možeš adekvatno platiti pa odlaze, kaže Kurtinović.

Upozorava i da je u takvim okolnostima ugostiteljima sve teže pronaći radnike kako bi tokom ljeta normalno funkcionirali pa su primorani na kolektivni godišnji odmor, kada prestaju s radom po 15-ak dana.

Govoreći o koracima koje poslodavci poduzimaju da zadrže radnike tokom sezone, Kurtinović je kazao da napretka nema i da je za bolje uvjete neophodna pomoć države.

-Spremni su da ostanu i rade u svojoj sredini, ali do države i poslodavaca je da ih ne izgubimo. Moje iskustvo je da će prvo dati nama šansu, ako ih razočaramo da će tek tad ići u inozemstvo, naveo je.

Na prvom mjestu regija

Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine izdala dozvole za rad za više od 83.000 stranaca, Najbrojniji su Nepalci, a slijede radnici iz BiH - njih više od 15.000.

Od toga se oko 7.450 dozvola odnosi na sezonske radnike, angažirane uglavnom u turizmu i ugostiteljstvu. Među njima je 1.376 "sezonaca" iz BiH.

Nataša Kačar, predstavnica portala Posao u turizmu, kaže za RSE da je u Hrvatskoj u posljednje dvije godine primjetan pad zapošljavanja radnika iz regije, što je posljedica velikog priljeva radnika iz azijskih zemalja. Ona za RSE navodi da su na poslodavcima u toj zemlji i dalje, nakon domaćih radnika, prioritet oni iz regije te da se trude pridobiti i zadržati radnike iz BiH.

-Posebno u ugostiteljstvu, gdje je važno imati uhodan tim koji dobro funkcionira, a da ga ne mijenjaju svake godine. Dio smo istog govornog područja, tako da su radnici iz BiH traženi kadar, kaže ona za RSE.

Ističe, također, da je Hrvatska i dalje jedna od najpoželjnijih destinacija za radnike iz regije, prvenstveno zbog sigurnosti koju pružaju poslodavci.

-Radnici znaju da će biti prijavljeni, da će dobiti radne dozvole i da će im plaće biti isplaćene, kaže ona, ističući da plaće i uvjeti rada variraju ovisno o regiji i vrsti ugostiteljskog objekta.

Novi Zakon o strancima, koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 15. ožujka, najavljuje strože uvjete zapošljavanja stranih radnika, a od iduće godine očekuje se da će potpuna primjena Kako kaže Kačar, omjeri zapošljavanja bit će postavljeni tako da se ograniči broj stranih radnika u odnosu na domaće. To će, tvrdi, pomoći u kontroli masovnog uvoza radnika iz Azije, gdje su se pojavile ilegalne agencije i problemi s trgovinom ljudima.

-No, postavlja se pitanje ima li uopće dovoljno domaćih radnika za sezonska zanimanja. Naime, sezonski radnici iz Hrvatske i regije često traže veće plaće, što otežava pregovore s poslodavcima, kaže ona.

Iz Hrvatske gospodarske komore za RSE tvrde da plaće stranih radnika moraju biti iste kao i plaće hrvatskih državljana, uz poštivanje odredbi o minimalnoj plaći i kolektivnom ugovoru.