Četvrtina radnih mjesta širom svijeta potencijalno je izloženo utjecaju generativne vještačke inteligencije (GenAI), pokazuje izvještaj Međunarodne organizacije rada (ILO) i Nacionalnog istraživačkog instituta Poljske (NASK). Najugroženija su administrativna zanimanja i poslovi u sektorima s visokom digitalnom integracijom, prenosi Al Jazeera Balkans.

Izvještaj pod nazivom "Generativna AI i poslovi: Precizniji globalni indeks izloženosti zanimanja" predstavlja dosad najdetaljniju globalnu procjenu utjecaja vještačke inteligencije na tržište rada.

Ipak, autori ističu da se vjerovatnije radi o transformaciji poslova, a ne masovnom gubitku zaposlenja.

- Prešli smo granice teorije i razvili alat koji se temelji na stvarnim poslovima - rekao je Pawel Gmyrek, viši istraživač ILO-a i glavni autor izvještaja.

- Kombinovali smo ljudsku procjenu, stručne analize i GenAI modele kako bismo kreirali metodu koju zemlje mogu koristiti za preciznu procjenu rizika i odgovor - naveo je on.

Globalna stopa izloženosti GenAI iznosi 25 posto, dok u zemljama s visokim dohotkom dostiže 34 posto, zahvaljujući većoj digitalnoj povezanosti.

Administrativni poslovi su najugroženiji, jer GenAI može automatizovati širok spektar zadataka poput unosa podataka i obrade dokumenata. Također su izloženi i kognitivni poslovi u medijima, razvoju softvera i finansijama.

Indeks izloženosti zanimanja temelji se na gotovo 30.000 radnih zadataka, provjerenih pomoću AI ocjena, stručne validacije i podataka ILO-a o zaposlenju, omogućavajući detaljniju analizu utjecaja po zemljama i sektorima.

Izvještaj otkriva i značajnu rodnu neravnotežu: u razvijenim zemljama čak 9,6 posto žena radi na poslovima visoko izloženim automatizaciji, dok je taj udio kod muškaraca samo 3,5 posto.

- Ovaj indeks pomaže u identifikaciji gdje GenAI može imati najveći utjecaj, kako bi se zemlje mogle bolje pripremiti i zaštititi radnike - rekao je Marek Troszynski, viši stručnjak NASK-a i koautor izvještaja.

Iako GenAI može povećati produktivnost, izvještaj upozorava da će efekti zavisiti od brzine implementacije, nacionalne infrastrukture i digitalnih vještina radne snage.

- Tehnička ograničenja, infrastrukturne razlike i manjak vještina znače da će primjena GenAI-ja biti neujednačena - kazala je Janine Berg, viša ekonomistica ILO-a.

Izvještaj poziva vlade, poslodavce i sindikate na socijalni dijalog i kreiranje politika koje štite radnike, promovišu dodatnu obuku i osiguravaju pravedne tranzicije u sektorima podložnim uticaju GenAI-ja.

Zaključci izvještaja usklađeni su s procjenom Međunarodnog monetarnog fonda iz 2024. godine da bi AI mogao utjecati na čak 40 posto radnih mjesta globalno, pri čemu će razvijene ekonomije biti najpogođenije.

Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva ranije je upozorila da bi AI, ako se ne reguliše, mogao dodatno produbiti društvene nejednakosti.

- U većini scenarija, AI će vjerovatno pogoršati ukupnu nejednakost – trend koji kreatori politika moraju proaktivno riješiti - rekla je Georgieva, piše Fena.