Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna porasla, nakon tri tjedna pada. Euro je oslabio jer su splasnule nade da će uskoro započeti mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 0,8 posto, na 107,56 bodova.

Pritom je tečaj eura prema dolaru oslabio 0,8 posto, na 1,0375 dolara. Američka je valuta ojačala i prema japanskoj, za 0,9 posto, pa je njezin tečaj dosegnuo 150,60 jena.

Euro se našao pod pritiskom u petak jer su zbog sukoba između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanku u Washingtonu splasnule nade da će uskoro započeti mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine.

Zelenski je napustio Bijelu kuću ubrzo nakon sastanka i nije potpisao ugovor sa SAD-om o zajedničkom crpljenju rijetkih metala.

„Činilo se da su razgovori o mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine napredovali. U petak su te nade naglo splasnule. No, to je samo jedna od niza neizvjesnosti koje opterećuje tržište”, kaže Jack Mcintyre, portfelj menadžer u tvrtki Brandywine Global.

Teško očekivati smanjenje kamata u SAD
Nesigurnosti na tržištima pridonose i Trumpove prijetnje carinama. Najavio je da će idućega tjedna ipak na snagu stupiti carine na uvoz iz Kanade i Meksika, kao i dodatne 10-postotne carine na uvoz iz Kine.

Poručio je i da bi ubrzo mogao uvesti carine od 25 posto na uvoz iz Europske unije. Kako je Europska komisija najavila brz i odlučan odgovor, ulagači se plaše carinskog rata. Rezultat bi mogao biti negativan utjecati na rast cjelokupnog svjetskog gospodarstva.

A zbog toga je sve jasnije da američka centralna banka (Fed) neće tako skoro nastaviti sa smanjenjem kamata. Iako niz posljednjih makroekonomskih podataka ukazuje na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva.

Naime, čelnici Feda i dalje poručuju da je inflacija još uvijek iznad ciljanih razina od 2 posto i da čekaju naznake kako će Trumpove politike, posebice carinska, utjecati na gospodarstvo i inflaciju, piše financa.