SARAJEVO, (FENA) - Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) organizirala je prezentaciju vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u 2024. godini, s posebnim osvrtom na razmjenu s najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Na prezentaciji, kojoj su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora i bh. institucija i kompanija, istaknuto je, između ostalog, da je Bosna i Hercegovina u 2024. godini ostvarila ukupan obim razmjene od 45,7 milijardi KM i da je pad izvoza bio neizbježan zbog velike zavisnosti BiH od evropskog tržišta i refleksija na privredne aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.

Vrijednost izvoza je bila 16,5 milijardi KM i manja je za 3,64 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost uvoza bila 29,2 milijarde KM, odnosno veća za 3,35 posto. Posljedično, vanjskotrgovinski deficit je iznosio 12,6 milijardi KM u odnosu na 11,1 milijardu KM u 2023. godini. 

- Naša vodeća izvozna tržišta, prije svega Njemačka, Hrvatska, Italija, Austrija i Srbija, su pod velikim pritiskom zbog usporavanja svjetske privrede i internih slabosti oslikanih u neadekvatnim ekonomskim politikama i odgovorima na krizna dešavanja. Njemačka privreda, ujedno naše najveće izvozno tržište, na rubu je recesije već drugu godinu zaredom. Slična kretanja imale su i druge članice EU i regiona. Visoke cijene energenata, velika poreska opterećenja, nedostatak radne snage, uz probleme u trgovini sa Kinom, dovele su do pada izvoznih aktivnosti EU, a posljedično i Bosne i Hercegovine - kazao je predsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković.

Izvoz je i dalje usmjeren prvenstveno na tržište EU, na koje se plasira 72,6 posto od cjelokupnog izvoz. U 2024. godini došlo je do pada izvoza na tržište EU za 3,21 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine je Hrvatska. Ukupni obim razmjene s Hrvatskom iznosi 8,3 milijardi KM, a nakon Hrvatske su Srbija (12,85 posto), Njemačka (11,04 posto), Slovenija (8,57 posto) i Italija (7,59 posto).

Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija (106 posto) i Njemačka (97 posto). Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su izolovana žica (685,4 milijuna KM), električna energija (669,8 milijuna KM), željezne ili čelične konstrukcije (567,1 miliona KM), dok je BiH najviše uvozila naftna ulja (2,4 milijarde  KM), osobne automobile (1,3 milijarde KM) i lijekove (769,6 milijuna KM).

U većini sektora privrede zabilježeno je smanjenje izvoza, a povećanje uvoza. Najveći pad je zabilježen kod izvoza električne energije (37 posto), dok agroindustrijski i prehrambeni sektor imaju najveći deficit od 3,9 milijardi KM, što je rezultat izvoza u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijarde KM i uvoza od 5,1 milijardi KM.

- BiH je deficitarna u sirovinama za određene prerađevine i mnogi prehrambeni proizvodi kod nas se ne proizvode te upravo to stvara sliku prekomjernog uvoza. Prekomjeran uvoz se kao takav može posmatrati samo u domenu proizvoda koje BiH ima dovoljno za domaće tržište, a to su voda, bezalkoholna pića, pivo, sezonsko voće i povrće. Ovdje je potrebno pomoću raznih alata kontrolisati uvoz, ali i jačati svijest ljudi o važnosti kupovine domaćih proizvoda s ciljem jačanja bh. ekonomije - rekao je direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.

U ukupnom izvozu BiH, metalski i elektrosektor su  2024. učestvovali sa više od 42 posto, što, gledajući strukturu naše industrije, ovaj sektor stavlja na uvjerljivo prvo mjesto. Automobilska industrija je ostvarila izvoz u vrijednosti od 678, 5 milijuna KM, što je povećanje od 59,7 milijuna KM ili deset posto u odnosu na 2023. godinu. Također, pozitivna kretanja bilježi i namjenska industrija koja je ostvarila izvoz od 561,5 milijuna KM, što je povećanje od 153,4 milijuna KM ili 38 posto.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja se, kako je rečeno,  suočava s izazovima male ekonomije i niske razine trgovinske otvorenosti, izuzetno je važno stvoriti povoljan poslovni ambijent koji će omogućiti kompanijama da postanu konkurentnije na globalnoj sceni. U 2025. godini, kako su medijima istakli predstavnici VTKBiH, ključno je intenzivirati saradnju između komorskog sistema i vladinih institucija kako bi iznašli najbolja riješenja za izazove koje donosi zelena tranzicija, cirkularna ekonomija i globalne turbulencije – konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, nedostatak radne snage, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima kao i poremećaji u lancima opskrbe.